PRANAYAME - VJEŽBE DISANJA
Pranayama prije svega podrazumijeva svjesnost daha.
Sve što se dešava u našoj svijesti utječe na disanje. Dah se ubrzava kad se uznemirimo, a dublji je, usporeniji i tiši kada smo opušteni. Iako ljudi obično dišu automatski, to ne znači da disanje ne može biti kontrolirano.
Tisućama godina jogiji su razvijali sistem koji nam danas omogućava da disanje stavimo pod kontrolu. Disanje je najosnovnija funkcija tijela i može biti regulirano. Ono je jedan relativno lak i pogodan način da se okrenemo unutra, k sebi, jer se disanje može čuti, osjetiti i brojati bez specifične opreme. Krvni tlak, moždane valove, stanice, elektrolite i probavu mnogo je teže osvijestiti i dovesti pod kontrolu, pa ipak se funkcija i ovih sustava obično poboljšava efikasnijim disanjem. Kada kontroliramo dah i pranu, kontroliramo um. Udah je proces unošenja univerzalne energije u tijelo i dovođenja spiritualnoga kozmičkog daha u kontakt s individualnim dahom. Izdah je uklanjanje toksina iz tijela, oslobađanje mjesta za pranu, da postoji i da se širi. Redovita praksa pranayame održava nadije u dobrom zdravlju, sprječava njihovo odumiranje i povećava kapacitet pluća. Naše stanje svijesti usko je povezano s kvalitetom prane. Budući da možemo utjecati na protok prane putem protoka daha, kvaliteta daha utječe na stanje svjesti i obrnuto. U jogi želimo povezati disanje sa stanjem svijesti kako bismo koncentrirali pranu i omogućili joj da teče. Kroz dnevnu praksu pranayame, osvješćujući i kontolirajući disanje, utječemo na svoj um i smanjujemo gubljenje prane iz tijela.
Znanstveno je dokazano da je pranayama savršena mentalna i fizička vježba. U vježbama disanja, dijafragma i abdominalni mišići kontroliranim pokretima, naizmjeničnim stiskanjem/opuštanjem (mišići abdomena) i spuštanjem/podizanjem (dijafragma), prolaze kroz korisnu vježbu. Srce, pluća, probavni organi kao što je želudac, jetra, bubrezi, endokrini sustav i živčane strukture kao što su mozak, leđna moždina, živci kralješnice, svi dobivaju blagu masažu te pomlađujući efekt. Nijedna
druga fizička vježba ne može se usporediti s pranayamom. Ona pomaže ujednačavanje cirkulacije krvi i živčanih struja u različitim dijelovima tijela. Osoba koja redovno prakticira pranayamu ima dobar apetit, dobru snagu i energiju, zdravlje, vedro lice, blistave oči, svježe pamćenje i dobru koncentraciju uma.
Redovita i sustavna praksa pranayame uklanja mnoge kronične bolesti i bolove, dovodi do čistoće tijela, nadija, živaca i uma. Tako sva tkiva i živci dobivaju pravilnu opskrbu krvi i kisika, i to osigurava pravilnu opskrbu živčane energije za različite funkcije tijela, tjelesne organe i umne funkcije.
KORISTI PRANAYAME
· Detoksicira tijelo, um, intelekt, ego
· Povećava kapacitet pluća i time doprinosi svim drugim sustavima
· Pročišćava nadije
· Štiti unutarnje organe i stanice
· Neutralizira mliječnu kiselinu (koja može izazvati umor)
· Opušta mišiće lica, čime se smanjuje napetost a povećava koncentracija i smirenost
· Pomaže u promjeni negativnog mentalnog stava u pozitivan
· Poboljšava probavu, vitalnost, percepciju i memoriju
Za razliku od asana, za vrijeme pranayame nema vidljivoga kretanja, a koncentracija je usmjerena na pokrete unutar tijela, izazvane disanjem. Jedini dinamični proces je disanje. Možemo se fokusirati na dio tijela u kojem osjećamo ili čujemo dah. Ta-
kođer možemo pokušati pratiti kretanje daha u tijelu, svjesnim udahom počevši od ključne kosti, nadolje, kroz grudni koš sve do dijafragme, kao i prateći izdah nagore iz abdomena. Drugi je način fokusiranja na dah da se fokusiramo na mjesto udaha i
izdaha (nos). Moguće je i slušati dah, posebno ako blago kontrahiramo grkljan kod tzv. ujjayi disanja. Sve su to načini na koje možemo održati pažnju na disanju i time spriječiti da naša praksa postane čisto mehanička.
Pravi je cilj svih tehnika disanja u pranayami da nam omogući različite opcije praćenja daha. Kada pratimo dah, um biva uvučen u aktivnosti disanja. Na ovaj način pranayama nas priprema na mirnoću potrebnu za meditacije. Prana ulazi u tijelo u momentu kad nastane pozitivna promjena u umu, a do ove promjene dolazi poslije dužeg vremenskog perioda. Promjena uma prije svega će se odraziti na naš odnos prema drugim ljudima.
Sve što se dešava u našoj svijesti utječe na disanje. Dah se ubrzava kad se uznemirimo, a dublji je, usporeniji i tiši kada smo opušteni. Iako ljudi obično dišu automatski, to ne znači da disanje ne može biti kontrolirano.
Tisućama godina jogiji su razvijali sistem koji nam danas omogućava da disanje stavimo pod kontrolu. Disanje je najosnovnija funkcija tijela i može biti regulirano. Ono je jedan relativno lak i pogodan način da se okrenemo unutra, k sebi, jer se disanje može čuti, osjetiti i brojati bez specifične opreme. Krvni tlak, moždane valove, stanice, elektrolite i probavu mnogo je teže osvijestiti i dovesti pod kontrolu, pa ipak se funkcija i ovih sustava obično poboljšava efikasnijim disanjem. Kada kontroliramo dah i pranu, kontroliramo um. Udah je proces unošenja univerzalne energije u tijelo i dovođenja spiritualnoga kozmičkog daha u kontakt s individualnim dahom. Izdah je uklanjanje toksina iz tijela, oslobađanje mjesta za pranu, da postoji i da se širi. Redovita praksa pranayame održava nadije u dobrom zdravlju, sprječava njihovo odumiranje i povećava kapacitet pluća. Naše stanje svijesti usko je povezano s kvalitetom prane. Budući da možemo utjecati na protok prane putem protoka daha, kvaliteta daha utječe na stanje svjesti i obrnuto. U jogi želimo povezati disanje sa stanjem svijesti kako bismo koncentrirali pranu i omogućili joj da teče. Kroz dnevnu praksu pranayame, osvješćujući i kontolirajući disanje, utječemo na svoj um i smanjujemo gubljenje prane iz tijela.
Znanstveno je dokazano da je pranayama savršena mentalna i fizička vježba. U vježbama disanja, dijafragma i abdominalni mišići kontroliranim pokretima, naizmjeničnim stiskanjem/opuštanjem (mišići abdomena) i spuštanjem/podizanjem (dijafragma), prolaze kroz korisnu vježbu. Srce, pluća, probavni organi kao što je želudac, jetra, bubrezi, endokrini sustav i živčane strukture kao što su mozak, leđna moždina, živci kralješnice, svi dobivaju blagu masažu te pomlađujući efekt. Nijedna
druga fizička vježba ne može se usporediti s pranayamom. Ona pomaže ujednačavanje cirkulacije krvi i živčanih struja u različitim dijelovima tijela. Osoba koja redovno prakticira pranayamu ima dobar apetit, dobru snagu i energiju, zdravlje, vedro lice, blistave oči, svježe pamćenje i dobru koncentraciju uma.
Redovita i sustavna praksa pranayame uklanja mnoge kronične bolesti i bolove, dovodi do čistoće tijela, nadija, živaca i uma. Tako sva tkiva i živci dobivaju pravilnu opskrbu krvi i kisika, i to osigurava pravilnu opskrbu živčane energije za različite funkcije tijela, tjelesne organe i umne funkcije.
KORISTI PRANAYAME
· Detoksicira tijelo, um, intelekt, ego
· Povećava kapacitet pluća i time doprinosi svim drugim sustavima
· Pročišćava nadije
· Štiti unutarnje organe i stanice
· Neutralizira mliječnu kiselinu (koja može izazvati umor)
· Opušta mišiće lica, čime se smanjuje napetost a povećava koncentracija i smirenost
· Pomaže u promjeni negativnog mentalnog stava u pozitivan
· Poboljšava probavu, vitalnost, percepciju i memoriju
Za razliku od asana, za vrijeme pranayame nema vidljivoga kretanja, a koncentracija je usmjerena na pokrete unutar tijela, izazvane disanjem. Jedini dinamični proces je disanje. Možemo se fokusirati na dio tijela u kojem osjećamo ili čujemo dah. Ta-
kođer možemo pokušati pratiti kretanje daha u tijelu, svjesnim udahom počevši od ključne kosti, nadolje, kroz grudni koš sve do dijafragme, kao i prateći izdah nagore iz abdomena. Drugi je način fokusiranja na dah da se fokusiramo na mjesto udaha i
izdaha (nos). Moguće je i slušati dah, posebno ako blago kontrahiramo grkljan kod tzv. ujjayi disanja. Sve su to načini na koje možemo održati pažnju na disanju i time spriječiti da naša praksa postane čisto mehanička.
Pravi je cilj svih tehnika disanja u pranayami da nam omogući različite opcije praćenja daha. Kada pratimo dah, um biva uvučen u aktivnosti disanja. Na ovaj način pranayama nas priprema na mirnoću potrebnu za meditacije. Prana ulazi u tijelo u momentu kad nastane pozitivna promjena u umu, a do ove promjene dolazi poslije dužeg vremenskog perioda. Promjena uma prije svega će se odraziti na naš odnos prema drugim ljudima.
