ŠTO JE USTVARI JOGA
Joga kao drevna duhovna disciplina namijenjena je oživljavanju naše duhovne prirode. Prema Vedama znanje o jogi je apaurusheya – ne potječe od čovjeka, bezvremeno je i dolazi iz božanskog izvora.
Prije nekoliko tisuća godina dobili smo uputstva kao krenuti, održati se te kao napredovati na tom putu. U tu duhovnu praksu spada implementiranje Yama i Niyama - etičkih načela duboku u svijest pojedinca, prakticiranje asana položaja, prakticiranje vježba disanja - pranayama, prakticiranje raznih tehnika koncentracije i meditacije.
Joga u prijevodu znači "religija" što znači povezati se, no sam naziv ne upučuje na organizacija ili neku određenu vjersku pripadnost. Joga je korijen svih religija, ona je mudrost svih religijskih spisa. Jogom razvijamo one sposobnosti koje nam pomažu da uspijemo u bilo kojem području, otvoreni za sve mogućnosti. Ona pomaže biti bolji čovjek, bolji protestant, katolik, musliman, Židov, sportaš, glazbenik, znanstvenik...
Sve što nas vodi ka spoznaji, trenutku kada duša postaje svjesna svoje prave prirode jest „put joge“, a ograničavanje relativnim znanjem i pojedinim iskustvima dovodi do degradacije duše.
Riječ joga znači „povezati se, ujediniti“ ili „jaram“. Potječe od sankrtskog izraza yuj (sjediniti) te ghan (upotpunjavanje). Značenje riječi joga je povezivanje s našom božanskom prirodom, točnije s našim božanskim izvorom, s Bogom. Možemo
stoga reći da je joga drevna metoda duhovne prakse kojom se atma - živo biće, povezuje s Parmatmom, Vrhovnim Božanskim Bićem. Ono od čega se razdvajamo(ego) jest ono što nas sprječava da se osjećamo slobodnima, jer krajnji je cilj bilo
koje prakse joge postizanje mokshe – oslobođenja ili slobode.
Joga nije istovjetna hinduizmu, premda sadrži elemente hinduizma jer je dugo vremena primjenjivana na tlu Indije. Hinduizam je izraz koji obuhvaća skup različitih religijskih učenja i praksi nastalih uglavnom na području Indije. Hinduist može biti
jogi, a i ne mora. Joga rubno egzistira na Indijskom kontinentu i definitivno nije smjer kojim ide većina društva.
Znanje o jogi temelji se na Vedama, a Vede su danas najstariji poznati duhovni spisi na svije tu, stari preko 5000 godina. Među najpoznatijim su djelima Upanišade, Bhagavad Gita, Joga sutre, itd. Sustav joge prenosio se uglavnom usmenim putem, zato što je praksa pokazala da se učenje brže iskrivi ako se širi pisanim putem.
U dolini Inda iskopani su pečati stari preko 5000 godina, na kojima su prikazane ljudske figure u različitim jogičkim položajima. Iako je joga beskrajno stara, ona nikad neće zastarjeti jer se temelji na vječnoj Istini.
Postoji teorija da je 325. god. pr. n. e. sustav joge prenesen u Europu zahvaljujući duhovnom učitelju Aleksandra Velikog, te da su Hipokrat, a kasnije i Galen, prakticirali i podučavali jogu.
Prema drevnom mudracu Patanjaliju, joga je neutralizacija osjećaja usmjerenih na ego, jer jednom kad ego utihne, jogi shvaća da jest, i da je uvijek bio jedno s Beskrajnim - da je njegova svijest o ovoj stvarnosti bila ograničena samo svojom zaokupljenošću ograničenjem.
Joga je danas prezentirana cijelom kulturnom svijetu, a hatha-joga, njezin fizički/ tjelesni vid, već se uvelike prakticira. Ona se pokazala kao idealan zaštitnik fizičkog i psihičkog zdravlja. Većina ljudi zapadnog svijeta misli da je glavni aspekt joge onaj fizički, no joga je puno više od toga; ona je prije svega duhovna disciplina.
U jogi prilazimo Bogu/Apsolutu kroz znanje, devociju, zahvalnost, ispravno življenje, nesebične akcije, ljubav te znanje i mudrost. Moralna čistoća i duhovna težnja osnovni su preduvjet da se krene putem joge. Onaj tko radi na tome da ima smiren um, tko želi vjerovati u Učitelja i svete spise, onaj tko je umjeren u jelu i spavanju, tko je iskren, strpljiv, nevezan, hrabar i discipliniran, tko teži mokshi - oslobođenju, može reći da je na putu joge.
Prije nekoliko tisuća godina dobili smo uputstva kao krenuti, održati se te kao napredovati na tom putu. U tu duhovnu praksu spada implementiranje Yama i Niyama - etičkih načela duboku u svijest pojedinca, prakticiranje asana položaja, prakticiranje vježba disanja - pranayama, prakticiranje raznih tehnika koncentracije i meditacije.
Joga u prijevodu znači "religija" što znači povezati se, no sam naziv ne upučuje na organizacija ili neku određenu vjersku pripadnost. Joga je korijen svih religija, ona je mudrost svih religijskih spisa. Jogom razvijamo one sposobnosti koje nam pomažu da uspijemo u bilo kojem području, otvoreni za sve mogućnosti. Ona pomaže biti bolji čovjek, bolji protestant, katolik, musliman, Židov, sportaš, glazbenik, znanstvenik...
Sve što nas vodi ka spoznaji, trenutku kada duša postaje svjesna svoje prave prirode jest „put joge“, a ograničavanje relativnim znanjem i pojedinim iskustvima dovodi do degradacije duše.
Riječ joga znači „povezati se, ujediniti“ ili „jaram“. Potječe od sankrtskog izraza yuj (sjediniti) te ghan (upotpunjavanje). Značenje riječi joga je povezivanje s našom božanskom prirodom, točnije s našim božanskim izvorom, s Bogom. Možemo
stoga reći da je joga drevna metoda duhovne prakse kojom se atma - živo biće, povezuje s Parmatmom, Vrhovnim Božanskim Bićem. Ono od čega se razdvajamo(ego) jest ono što nas sprječava da se osjećamo slobodnima, jer krajnji je cilj bilo
koje prakse joge postizanje mokshe – oslobođenja ili slobode.
Joga nije istovjetna hinduizmu, premda sadrži elemente hinduizma jer je dugo vremena primjenjivana na tlu Indije. Hinduizam je izraz koji obuhvaća skup različitih religijskih učenja i praksi nastalih uglavnom na području Indije. Hinduist može biti
jogi, a i ne mora. Joga rubno egzistira na Indijskom kontinentu i definitivno nije smjer kojim ide većina društva.
Znanje o jogi temelji se na Vedama, a Vede su danas najstariji poznati duhovni spisi na svije tu, stari preko 5000 godina. Među najpoznatijim su djelima Upanišade, Bhagavad Gita, Joga sutre, itd. Sustav joge prenosio se uglavnom usmenim putem, zato što je praksa pokazala da se učenje brže iskrivi ako se širi pisanim putem.
U dolini Inda iskopani su pečati stari preko 5000 godina, na kojima su prikazane ljudske figure u različitim jogičkim položajima. Iako je joga beskrajno stara, ona nikad neće zastarjeti jer se temelji na vječnoj Istini.
Postoji teorija da je 325. god. pr. n. e. sustav joge prenesen u Europu zahvaljujući duhovnom učitelju Aleksandra Velikog, te da su Hipokrat, a kasnije i Galen, prakticirali i podučavali jogu.
Prema drevnom mudracu Patanjaliju, joga je neutralizacija osjećaja usmjerenih na ego, jer jednom kad ego utihne, jogi shvaća da jest, i da je uvijek bio jedno s Beskrajnim - da je njegova svijest o ovoj stvarnosti bila ograničena samo svojom zaokupljenošću ograničenjem.
Joga je danas prezentirana cijelom kulturnom svijetu, a hatha-joga, njezin fizički/ tjelesni vid, već se uvelike prakticira. Ona se pokazala kao idealan zaštitnik fizičkog i psihičkog zdravlja. Većina ljudi zapadnog svijeta misli da je glavni aspekt joge onaj fizički, no joga je puno više od toga; ona je prije svega duhovna disciplina.
U jogi prilazimo Bogu/Apsolutu kroz znanje, devociju, zahvalnost, ispravno življenje, nesebične akcije, ljubav te znanje i mudrost. Moralna čistoća i duhovna težnja osnovni su preduvjet da se krene putem joge. Onaj tko radi na tome da ima smiren um, tko želi vjerovati u Učitelja i svete spise, onaj tko je umjeren u jelu i spavanju, tko je iskren, strpljiv, nevezan, hrabar i discipliniran, tko teži mokshi - oslobođenju, može reći da je na putu joge.
8 UDOVA ASHTANGA YOGE
Raja-joga, ili ashtanga-joga, grana je joge koja analizira um i ima za cilj ostvariti kontrolu nad njim. Zato je nezaobilazno sredstvo na putu k ispunjenju. Prema Patanjalijevoj Yoga sutri postoji osmostruki put koji vodi k oslobađanju, poznat kao sustav ashtanga-joge, ili 8 udova joge. Riječ ashta znači osam, a anga ud.
Slijeđenjem inicijalnih udova ashtanga-joge kao što su yama, niyama, asana, pranayama, praktikant postupno napreduje do viših stadija koji se nazivaju pratyahara, dharana, dhyana, samadhi, na kojima se naziru plodovi jogičke prakse. Ashtanga- joga poznata je i kao Raja-joga. Raja znači kralj, najviši. U tom bi se smislu sve staze joge mogle nazvati Raja-joga, jer na svoj jedinstven način sve vode do najvišeg stanja spoznaje.
1 . Ya m a
2 . Niyama
3 . Asana - položaji tijela
4 . Pranayama - vježbe disanja
5 . Pratyahara - povlačenje od osjetila
6 . Dharana - koncentracija
7 . Dhyana - meditacija
8 . Samadhi - transcendentalno stanje
Slijeđenjem inicijalnih udova ashtanga-joge kao što su yama, niyama, asana, pranayama, praktikant postupno napreduje do viših stadija koji se nazivaju pratyahara, dharana, dhyana, samadhi, na kojima se naziru plodovi jogičke prakse. Ashtanga- joga poznata je i kao Raja-joga. Raja znači kralj, najviši. U tom bi se smislu sve staze joge mogle nazvati Raja-joga, jer na svoj jedinstven način sve vode do najvišeg stanja spoznaje.
1 . Ya m a
- A h i m s a ( n e n a s i l j e )
- S a t y a ( i s t i n o l j u b i v o s t )
- A s t e y a ( n e o t u đ i v a n j e t u đ i h s t v a r i i p o s j e d a )
- B r a h m a c h a r y a ( u t e m e l j e n o s t u d u h o v n o j s v j e s n o s t i , c e l i b a t , č e s t i t o s t , č i s t o ć a )
- A p a r i g r a h a (neposesivnost, neposjedovanje, nevezanost)
2 . Niyama
- S a u c h a ( č i s t o ć a )
- Santosha (zadovoljstvo)
- Tapas (samodisciplina, strogost, pokora, askeza)
- S v a d h y a y a (proučavanje samospoznaje i učenje o njoj)
- Išvara pranidhana (predaja Bogu)
3 . Asana - položaji tijela
4 . Pranayama - vježbe disanja
5 . Pratyahara - povlačenje od osjetila
6 . Dharana - koncentracija
7 . Dhyana - meditacija
8 . Samadhi - transcendentalno stanje
četiri glavna puta yoge
„Putevi su razni, cilj je jedan.“ Ova izreka lako može dovesti do zaključka da je svaki put joge neovisan i sam po sebi dovoljan, no putevi se joge zapravo stalno isprepliću. Pravilno razumijevanje četiriju puteva joge omogućuje njegovanje znanja o jogi uz minimum konfuzije i pogrešnih shvaćanja. Joga je jedna, ali zbog čovjekove sklonosti da izolira određeni filozofski aspekt joge
i prakticira ga neovisno od cjeline, jogički pravci nazvani su po samim praktikantima.
Grananje joge događa se i zbog čistoće namjere prakticiranja same joge. Svaki od četiri pravca koja ćemo spomenuti dio je jedne cjeline i kao takav vjerodostojan je. Ipak, kad se izdvoji iz cjeline i prakticira odvojeno, otkriva stadij svjesnosti praktikanta, od početnog stadija razumijevanja apsolutne istine (kanishta adhikari) pa do naprednog (uttama adhikari). Ovo su 4 puta joge:
· karma-joga
· gyana-joga
· raja-joga (ashtanga-joga)
· bhakti-joga.
1. KA R M A - JOGA
Karma-jogi, željan oslobođenja od patnje uzrokovane vlastitim grešnim djelatnostima iz prošlih života, upućuje molitve devama: pjeva mantre u njihovu slavu te prinosi ponude (yajna) za njihovo zadovoljstvo, nadajući se njihovim blagoslovima
i na taj način oslobođenju od posljedica grešna djelovanja te skupljanju zasluga za iduće, vjerojatno povoljnije rođenje.
Ovaj pogled na stvarnost temelj je filantropskih aktivnosti karma-jogija. Tako se praktikanti ovoga puta uglavnom trude živjeti ispravnim načinom života ne želeći drugima patnju. No to se uglavnom temelji na strahu od zakona karme, kako sami kasnije ne bi žnjeli plodove grešna djelovanja ili na podsvjesnom (moguće i svjesnom) motivu da steknu ugled i slavu od takvoga karizmatičnog života.
Svakako, ovakav nenasilan i reformatorski način života itekako je pohvalan i trebao bi osobu postupno voditi k daljnjem napretku.
Dvije vrste karma-joge:
· Sakama-karma-joga: Stadij u kojem je osoba vezana za plodove svoga djelovanja..
· Niskama-karma-joga: Stadij u kojem je osoba oslobođena vezanosti za plodove svoga djelovanja, ali ostaje vezana za sāmo djelovanje.
2. G Y ANA - JOGA
Gyana znači znanje. Gyana-jogi želi u potpunosti shvatiti apsolutnu stvarnost samim njegovanjem znanja.
Znanje o Apsolutu neograničeno je i niti jedno biće ne može ga posjedovati u potpunosti. Zbog toga praktikant ovoga puta ne može doći do potpunog zaključka (siddhante). Ostaje sam s empirijskim znanjem i nadom da će teoretiziranjem i analitičkom studijom razumjeti pojavni svijet i metafizičku stvarnost.
Njegovanje znanja neophodno je za razumijevanje fundamentalnih principa života, a poglavito je bitno za proces meditacije. Stoga je gyana-joga potrebna. Znanje stečeno ovim procesom transcendentalno je i svakako osobu uzdiže na nivo viši od karma-jogija, jer na ovoj razini praktikant razumije da nije tijelo već vječna duša i da svaka vrsta djelovanja, dobra ili loša, uzrokuje ponovno rođenje u prolaznome materijalnom svijetu.
Ipak, zbog nepotpuna pristupa vedskom znanju gyana-jogi zaključuje da je po napuštanju tijela krajnji cilj dostići Brahman, vrhovni sjaj bez identiteta i osobnosti.
Zato se podvrgava meditaciji na tu bezličnu stvarnost. Ovdje, u ovom kontekstu, ukazujemo na nepotpun pristup samospoznaji kroz gyana-jogu, a sve prividne kontradiktornosti kasnije će biti pomirene u opisu bhakti-joge.
3. R AJA - JOGA ( A S H TANGA - JOGA )
Raja-joga poznata je kao proces mistične joge. Prakticiranjem tehnika disanja i jogičkih položaja, jogiji bi uzdigli svoj životni zrak (pranu) do vrha glave i takvom kontrolom daha akumulirali veliku snagu. Razlog ovladavanja pranom jest zaustavljanje
vrtloga misli, jer se kontrolom daha u izvjesnoj mjeri kontrolira i um. Neometan mislima, tako oštrim umom svu svoju pažnju u meditaciji jogi bi usmjerio na Paramatmu, ekspanziju Boga u srcu svakog živog bića. Jedan od popratnih rezultata takve kontrole životne energije bio je i razvijanje mističnih moći. Joga sutre Sri Patanjalija opisuju mistične moći kao nusproizvod primjene takve joge, a ne sam cilj, i napominje da one mogu biti veliki kamen spoticanja na putu samospoznaje.
4. B H AKTI - JOGA
Bhakti-joga je joga devocije. Bhakti dolazi od sanskrtske riječi bhaj (obožavati, služiti u ljubavnoj predanosti). Bhakti je stoga joga (povezivanje) ljubavne predanosti prema najvoljenijoj osobi, Svevišnjem, kojeg Vede i Bhagavat Gita nazivaju Krišnom
- onaj koji Svojom ljepotom i predivnim odlikama privlači srca i umove svih živih bića.
Bhakti-joga čista je, nesebična, duhovna predanost u ljubavi prema Bogu i svim živim bićima. Najprirodniji je, najizravniji i najbrži put prema Bogu te suštinska, ontološka potreba svakog živog bića (voljeti i biti voljen). Bhakt-joga smatra se najvišim oblikom joge, prema kojoj vode svi njezini putevi. Ona je stanje svijesti koje nam daje da raspolažemo sposobnošću prepoznavanja Božanske ljubavi i uzvraćanja na tu istu ljubav. Božanska nas ljubav u obliku svega što nam je potrebno da živimo (Sunce, kiša, Mjesec, voda, hrana, utočište itd.) okružuje od pamtivijeka. Prepozna- vanje i uzvraćanje stavom ljubavnog nesebičnog služenja je bhakti-joga.
Postoji 9 procesa primjene bhakti-joge:
· slušanje
· pjevanje (mantra-meditacija: kirtan, japa)
· sjećanje, meditiranje
· obožavanje
· upućivanje molitvi
· djelovanje kao sluga
· djelovanje kao prijatelj Boga
· djelovanje kao roditelj Boga
· djelovanje kao Ljubljeni u ljubavnoj predanosti s romantičnim zanosom.
Gyana-jogi želi prestati djelovati jer razumije da djelovanje uzrokuje ropstvo, ali Bhagavad Gita otkriva da svatko mora djelovati. Svaki je trud prekriven nekom vrstom nedostatka kao što je vatra prekrivena dimom, stoga treba djelovati radi vla-
stita pročišćenja.
Joga znači povezivanje, povezivanje s Kreatorom, Kreacijom, Bogom... Sve djelatnosti (karma), znanje (gyana), strogosti (raja) trebale bi se temeljiti na ovoj istini. Bez ove spoznaje ostaju nepotpune, a kad se povežu s ovom istinom vraćaju se cjelini
i dobivaju smisao.
Vede opisuju dušu kao vječnu česticu, punu znanja i blaženstva koja je zbog utjecaja materijalne energije izgubila spoznaju o svom vječnom identitetu čistog sluge Boga i svih živih bića. Bhakti-joga proces je buđenja te uspavane svjesnosti.
i prakticira ga neovisno od cjeline, jogički pravci nazvani su po samim praktikantima.
Grananje joge događa se i zbog čistoće namjere prakticiranja same joge. Svaki od četiri pravca koja ćemo spomenuti dio je jedne cjeline i kao takav vjerodostojan je. Ipak, kad se izdvoji iz cjeline i prakticira odvojeno, otkriva stadij svjesnosti praktikanta, od početnog stadija razumijevanja apsolutne istine (kanishta adhikari) pa do naprednog (uttama adhikari). Ovo su 4 puta joge:
· karma-joga
· gyana-joga
· raja-joga (ashtanga-joga)
· bhakti-joga.
1. KA R M A - JOGA
Karma-jogi, željan oslobođenja od patnje uzrokovane vlastitim grešnim djelatnostima iz prošlih života, upućuje molitve devama: pjeva mantre u njihovu slavu te prinosi ponude (yajna) za njihovo zadovoljstvo, nadajući se njihovim blagoslovima
i na taj način oslobođenju od posljedica grešna djelovanja te skupljanju zasluga za iduće, vjerojatno povoljnije rođenje.
Ovaj pogled na stvarnost temelj je filantropskih aktivnosti karma-jogija. Tako se praktikanti ovoga puta uglavnom trude živjeti ispravnim načinom života ne želeći drugima patnju. No to se uglavnom temelji na strahu od zakona karme, kako sami kasnije ne bi žnjeli plodove grešna djelovanja ili na podsvjesnom (moguće i svjesnom) motivu da steknu ugled i slavu od takvoga karizmatičnog života.
Svakako, ovakav nenasilan i reformatorski način života itekako je pohvalan i trebao bi osobu postupno voditi k daljnjem napretku.
Dvije vrste karma-joge:
· Sakama-karma-joga: Stadij u kojem je osoba vezana za plodove svoga djelovanja..
· Niskama-karma-joga: Stadij u kojem je osoba oslobođena vezanosti za plodove svoga djelovanja, ali ostaje vezana za sāmo djelovanje.
2. G Y ANA - JOGA
Gyana znači znanje. Gyana-jogi želi u potpunosti shvatiti apsolutnu stvarnost samim njegovanjem znanja.
Znanje o Apsolutu neograničeno je i niti jedno biće ne može ga posjedovati u potpunosti. Zbog toga praktikant ovoga puta ne može doći do potpunog zaključka (siddhante). Ostaje sam s empirijskim znanjem i nadom da će teoretiziranjem i analitičkom studijom razumjeti pojavni svijet i metafizičku stvarnost.
Njegovanje znanja neophodno je za razumijevanje fundamentalnih principa života, a poglavito je bitno za proces meditacije. Stoga je gyana-joga potrebna. Znanje stečeno ovim procesom transcendentalno je i svakako osobu uzdiže na nivo viši od karma-jogija, jer na ovoj razini praktikant razumije da nije tijelo već vječna duša i da svaka vrsta djelovanja, dobra ili loša, uzrokuje ponovno rođenje u prolaznome materijalnom svijetu.
Ipak, zbog nepotpuna pristupa vedskom znanju gyana-jogi zaključuje da je po napuštanju tijela krajnji cilj dostići Brahman, vrhovni sjaj bez identiteta i osobnosti.
Zato se podvrgava meditaciji na tu bezličnu stvarnost. Ovdje, u ovom kontekstu, ukazujemo na nepotpun pristup samospoznaji kroz gyana-jogu, a sve prividne kontradiktornosti kasnije će biti pomirene u opisu bhakti-joge.
3. R AJA - JOGA ( A S H TANGA - JOGA )
Raja-joga poznata je kao proces mistične joge. Prakticiranjem tehnika disanja i jogičkih položaja, jogiji bi uzdigli svoj životni zrak (pranu) do vrha glave i takvom kontrolom daha akumulirali veliku snagu. Razlog ovladavanja pranom jest zaustavljanje
vrtloga misli, jer se kontrolom daha u izvjesnoj mjeri kontrolira i um. Neometan mislima, tako oštrim umom svu svoju pažnju u meditaciji jogi bi usmjerio na Paramatmu, ekspanziju Boga u srcu svakog živog bića. Jedan od popratnih rezultata takve kontrole životne energije bio je i razvijanje mističnih moći. Joga sutre Sri Patanjalija opisuju mistične moći kao nusproizvod primjene takve joge, a ne sam cilj, i napominje da one mogu biti veliki kamen spoticanja na putu samospoznaje.
4. B H AKTI - JOGA
Bhakti-joga je joga devocije. Bhakti dolazi od sanskrtske riječi bhaj (obožavati, služiti u ljubavnoj predanosti). Bhakti je stoga joga (povezivanje) ljubavne predanosti prema najvoljenijoj osobi, Svevišnjem, kojeg Vede i Bhagavat Gita nazivaju Krišnom
- onaj koji Svojom ljepotom i predivnim odlikama privlači srca i umove svih živih bića.
Bhakti-joga čista je, nesebična, duhovna predanost u ljubavi prema Bogu i svim živim bićima. Najprirodniji je, najizravniji i najbrži put prema Bogu te suštinska, ontološka potreba svakog živog bića (voljeti i biti voljen). Bhakt-joga smatra se najvišim oblikom joge, prema kojoj vode svi njezini putevi. Ona je stanje svijesti koje nam daje da raspolažemo sposobnošću prepoznavanja Božanske ljubavi i uzvraćanja na tu istu ljubav. Božanska nas ljubav u obliku svega što nam je potrebno da živimo (Sunce, kiša, Mjesec, voda, hrana, utočište itd.) okružuje od pamtivijeka. Prepozna- vanje i uzvraćanje stavom ljubavnog nesebičnog služenja je bhakti-joga.
Postoji 9 procesa primjene bhakti-joge:
· slušanje
· pjevanje (mantra-meditacija: kirtan, japa)
· sjećanje, meditiranje
· obožavanje
· upućivanje molitvi
· djelovanje kao sluga
· djelovanje kao prijatelj Boga
· djelovanje kao roditelj Boga
· djelovanje kao Ljubljeni u ljubavnoj predanosti s romantičnim zanosom.
Gyana-jogi želi prestati djelovati jer razumije da djelovanje uzrokuje ropstvo, ali Bhagavad Gita otkriva da svatko mora djelovati. Svaki je trud prekriven nekom vrstom nedostatka kao što je vatra prekrivena dimom, stoga treba djelovati radi vla-
stita pročišćenja.
Joga znači povezivanje, povezivanje s Kreatorom, Kreacijom, Bogom... Sve djelatnosti (karma), znanje (gyana), strogosti (raja) trebale bi se temeljiti na ovoj istini. Bez ove spoznaje ostaju nepotpune, a kad se povežu s ovom istinom vraćaju se cjelini
i dobivaju smisao.
Vede opisuju dušu kao vječnu česticu, punu znanja i blaženstva koja je zbog utjecaja materijalne energije izgubila spoznaju o svom vječnom identitetu čistog sluge Boga i svih živih bića. Bhakti-joga proces je buđenja te uspavane svjesnosti.
